-
Cosgrove, A. (1962). An Apparently New Disease of Chickens: Avian Nephrosis. Avian Diseases, 6(3), 385-389. doi:10.2307/1587909
-
Eterradossi N. and Saif Y. M.: „Infectious Bursal Disease” In Diseases of Poultry, 14th ed. John Wiley & Sons, Ames, Iowa, USA, 2020; pp. 257-283.
-
OIE Terrestrial Manual (2018), Chapter 3.3.12. – Infectious bursal disease (Gumboro disease).
-
Mahgoub, An Overview of Infectious Bursal Disease, 2012
-
Jackwood D.J., Sommer-Wagner S.E., Crossley B.M., Stoute S.T., Woolcock P.R. & Charlton B.R. (2011). Identification and pathogenicity of a natural reassortant between a very virulent serotype 1 infectious bursal disease virus (IBDV) and a serotype 2 IBDV. Virology, 420, 98–105.
-
Shini, S., Huff, G.R., Shini, A. and Kaiser, P. (2010) Understanding stress-induced immunosuppression: Exploration of cytokine and chemokine gene profiles in chicken peripheral leukocytes. Poultry Science 89: 841-851.
-
Alkie TN, Rautenschlein S. Infectious bursal disease virus in poultry: current status and future prospects. Vet Med (Auckl). 2016;7:9-18. Published 2016 Jan 19. doi:10.2147/VMRR.S68905
Zarazna bolest burze
Više o zaraznoj bolesti burze (IBD-u)
Još jedna zarazna bolest peradi uzrokovana je virusom zarazne bolesti burze (IBDV). Stanje je po prvi opisano u mjestu Gumboro, u saveznoj državi Delaware, u SAD-u, te je bolest stoga dobila naziv „gumborska bolest”.2 Virusom se mogu zaraziti razne vrste peradi, ali se jaki simptomi bolesti obično pojavljuju samo kod mladih ptica, starosti od tri do šest tjedana.2,3 Virus se pokazao i vrlo otpornim na mnoge fizikalne i kemijske agense što mu omogućava preživljavanje i prenošenje infekcije na daljnja jata.2
U potpuno osjetljivim jatima gumborska bolest pojavljuje se iznenadno, uz kratko razdoblje inkubacije od 2 do 3 dana.2 Klinički znakovi često su neodređeni jer su većinom prve infekcije gumborskom bolesti u peradnjaku akutne.2 Klinički simptomi teških slučajeva uključuju klonulost, proljev i iznenadnu smrt u pilića starih između tri i šest tjedana.3 Ponovna izbijanja u daljnjim jatima često su manje ozbiljna.2
Međutim, najškodljivija svojstva gumborske bolesti su neprimjetna. Virus nepovoljno djeluje na imunološki sustav pilića jer uzrokuje smanjenje broja obrambenih stanica u Bursi Fabricii.4 Rezultat je imunosupresija, koja ostaje skrivena prijetnja što može dovesti do neuspješnog cijepljenja i izbijanja bolesti.6
Kako se gumborska bolest razvijala kroz godine?:
Nakon što je po prvi put zabilježena, IBD je nazvana „ptičjom nefrozom” jer su vizualne promjene pretežno uočene u bubrežnim strukturama.1 Kasnije je kao uzročnik bolesti izoliran IBD virus i opisan je njegov imunosupresivni učinak.7 Zbog svog segmentiranog dvolančanog RNK genoma, IBDV je sklon genetskim varijacijama.7
Različiti sojevi mogu se podijeliti u tri različite grupe ovisno o znakovima i kliničkim lezijama koje izazivaju u laboratorijskim uvjetima. Tri grupe sojeva nazvani su: „varijantni”, „klasični” i „vrlo virulentni”.3
Uz tehničke mogućnosti otkrivanja genetskih sekvenci (pomoću RT-PCR tehnologije) te bi se metode mogle upotrijebiti za precizniji opis IBDV-a.5
Kako zaštititi jata od IBD-a?:
Prije nego što su razvijena prva atenuirana cjepiva, gumborska bolest je držana pod kontrolom kroz namjerno izlaganje jata divljem virusu u ranoj dobi. Mladi pilići obično su imali materalna protutijela što je rezultiralo blagim kliničkim znakovima kod tih životinja. Nakon što su otkriveni imunosupresivni učinci rane infekcije IBD-om ova se metoda sve manje koristila, a povećala se potreba za cijepljenjem.2
Za zaštitu vrlo mladih pilića posebno je važna imunizacija uzgojenih jata kako bi se omogućilo prenošenje roditeljske otpornosti na pomladak.2 Kako bi se ta otpornost produžila, dostupna su brojna živa cjepiva, no vrijeme cijepljenja mora se pažljivo odrediti.2
Ovisno o virulentnosti virusa u cjepivima, ova se cjepiva klasificiraju kao: „mild”, „mild intermediate”, „intermediate plus” ili „hot”.3 Svaki tip cjepiva prikladan je za različite lokalne potrebe ovisno o riziku od infekcije i/ili titraciji materalnih protutijela.
Pažljivi odabir cjepiva protiv gumborske bolesti može pomoći pri upravljanju imunosupresivnim učincima i poboljšati ukupnu učinkovitost cjelokupnog protokola cijepljenja.
Reference add
